SVETSKI POREDAK - Politika Vudroa Vilsona i F. D. Ruzvelta
×
SVETSKI POREDAK - Politika Vudroa Vilsona i F. D. Ruzvelta
Dragan R. Simić
Studija Dragana R. Simića nudi izvrstan analitički politikološki pregled „kratke istorije“ američke spoljne politike, sa fokusom na dva predsednika koja su na nju odsudno i trajno uticala – Vudroa Vilsona i Frenklina Delano Ruzvelta
{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
Lepo napisano naučno delo, tekst koji podstiče brojna asocijativna razmišljanja i poređenja sa trenutkom u kome živimo, pouzdano štivo i knjiga koja srpskoj političkoj, pravnoj i istorijskoj nauci može poslužiti kao siguran temelj i instruktivan putokaz.
prof. dr Ljubodrag Dimić
Knjiga koja je pred nama predstavlja značajan doprinos studijama međunarodnih odnosa, a naročito globalnog poretka, kao i američke vanjske politike, međunarodne povijesti i 20. stoljeća.
prof. dr Dejan Jović
Studija Dragana R. Simića nudi izvrstan analitički i politikološki pregled „kratke istorije“ američke spoljne politike, sa fokusom na dva predsednika koja su na nju odsudno i trajno uticala – Vudroa Vilsona i Frenklina Delana Ruzvelta.
Uporednom analizom, autor ukazuje ne samo na sličnosti, već i značajne razlike u Vilsonovom i Ruzveltovom poimanju spoljne politike, bezbednosti u svetu, te poželjnog svetskog poretka. Analizom njihovih istupa, govora, političkih odluka i učinaka, Simić kontinuirano gradi i predočava psihološke portrete dvojce američkih predsednika.
Preciznim mapiranjem i minucioznom analizom glavnih karakteristika politike i političkog delovanja Vilsona i Ruzvelta, prof. dr Dragan Simić, istovremeno, pokreće niz važnih pitanja o međunarodnim odnosima i globalizaciji svetske politike u XX veku.
Dragan R. Simić
Redovni je profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Za profesora Univerziteta Klemson, Južna Karolina, SAD, izabran je 2014. godine. Predaje međunarodne odnose, nacionalnu i globalnu bezbednost, velike strategije i strateško mišljenje, geopolitiku, spoljnu i bezbednosnu politiku SAD i srpsko-američke odnose. Objavio je knjige: Pozitivan mir-shvatanja Johana Galtunga(1993), Poredak sveta (1999), Nauka o bezbednosti (2002), Svetska politika, (2009), Rasprava o poretku (2012) i preveo značajan broj studija sa engleskog.
Osnivač je i direktor Centra za studije Sjedinjenih Američkih Država na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu (od 2004). Šef je projekta „Srpska obrazovna alijansa“ (Serbian Educational Alliance) koji zajedno izvode Ohio State University i Centar za studije SAD Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Bio je stipendista Fulbrajtovog programa o američkoj spoljnoj politici na Univerzitetu Južne Karoline, SAD (2003). Predsednik je Matičnog odbora za pravo, ekonomiju i političke nauke Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, počev od 2017. godine.
Predgovor 1. Uvod 2. Američki pokušaji stvaranja svetskog poretka 3. Shvatanje svetskog poretka Vudroa Vilsona 4. Zidanica na pesku: međunarodni poredak između dva svetska rata– 1919–1939. 5. Na nizbrdici, nad ambisom... 6. Popuštanje, povlačenje i raspad poretka 7. Frenklin Delano Ruzvelt i svetski poredak „otvorenih sfera” 8. „Liberalni realizam” Frenklina Delana Ruzvelta 9. „Sfumato tehnika” Frenklina Delana Ruzvelta 10. Cilj i neizbežna sredstva 11. Novi svetski poredak 12. Ruzveltova politika prostora u prostoru svetske politike 13. „Četiri slobode” vs „četiri policajca” 14. Od senki prema konturama i oblicima 15. Nasleđe Vudroa Vilsona i Frenklina Delana Ruzvelta Literatura Ilustracije Kratka biografija Indeks imena i pojmova
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Lepo napisano naučno delo, tekst koji podstiče brojna asocijativna razmišljanja i poređenja sa trenutkom u kome živimo, pouzdano štivo i knjiga koja srpskoj političkoj, pravnoj i istorijskoj nauci može poslužiti kao siguran temelj i instruktivan putokaz.
prof. dr Ljubodrag Dimić
Knjiga koja je pred nama predstavlja značajan doprinos studijama međunarodnih odnosa, a naročito globalnog poretka, kao i američke vanjske politike, međunarodne povijesti i 20. stoljeća.
prof. dr Dejan Jović
Studija Dragana R. Simića nudi izvrstan analitički i politikološki pregled „kratke istorije“ američke spoljne politike, sa fokusom na dva predsednika koja su na nju odsudno i trajno uticala – Vudroa Vilsona i Frenklina Delana Ruzvelta.
Uporednom analizom, autor ukazuje ne samo na sličnosti, već i značajne razlike u Vilsonovom i Ruzveltovom poimanju spoljne politike, bezbednosti u svetu, te poželjnog svetskog poretka. Analizom njihovih istupa, govora, političkih odluka i učinaka, Simić kontinuirano gradi i predočava psihološke portrete dvojce američkih predsednika.
Preciznim mapiranjem i minucioznom analizom glavnih karakteristika politike i političkog delovanja Vilsona i Ruzvelta, prof. dr Dragan Simić, istovremeno, pokreće niz važnih pitanja o međunarodnim odnosima i globalizaciji svetske politike u XX veku.
Dragan R. Simić
Redovni je profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Za profesora Univerziteta Klemson, Južna Karolina, SAD, izabran je 2014. godine. Predaje međunarodne odnose, nacionalnu i globalnu bezbednost, velike strategije i strateško mišljenje, geopolitiku, spoljnu i bezbednosnu politiku SAD i srpsko-američke odnose. Objavio je knjige: Pozitivan mir-shvatanja Johana Galtunga(1993), Poredak sveta (1999), Nauka o bezbednosti (2002), Svetska politika, (2009), Rasprava o poretku (2012) i preveo značajan broj studija sa engleskog.
Osnivač je i direktor Centra za studije Sjedinjenih Američkih Država na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu (od 2004). Šef je projekta „Srpska obrazovna alijansa“ (Serbian Educational Alliance) koji zajedno izvode Ohio State University i Centar za studije SAD Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Bio je stipendista Fulbrajtovog programa o američkoj spoljnoj politici na Univerzitetu Južne Karoline, SAD (2003). Predsednik je Matičnog odbora za pravo, ekonomiju i političke nauke Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, počev od 2017. godine.
Predgovor
1. Uvod
2. Američki pokušaji stvaranja svetskog poretka
3. Shvatanje svetskog poretka Vudroa Vilsona
4. Zidanica na pesku: međunarodni poredak između dva svetska rata– 1919–1939.
5. Na nizbrdici, nad ambisom...
6. Popuštanje, povlačenje i raspad poretka
7. Frenklin Delano Ruzvelt i svetski poredak „otvorenih sfera”
8. „Liberalni realizam” Frenklina Delana Ruzvelta
9. „Sfumato tehnika” Frenklina Delana Ruzvelta
10. Cilj i neizbežna sredstva
11. Novi svetski poredak
12. Ruzveltova politika prostora u prostoru svetske politike
13. „Četiri slobode” vs „četiri policajca”
14. Od senki prema konturama i oblicima
15. Nasleđe Vudroa Vilsona i Frenklina Delana Ruzvelta
Literatura
Ilustracije
Kratka biografija
Indeks imena i pojmova
Godina izdanja : 2022.
Broj strana : 200
Pismo : Latinica
Povez : Broširani
Format : 21x14
Težina : 265 g
ISBN : 9788671026666
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.