Preveli sa engleskog Bojana Janković,Danica Ilić,Slobodan Obradović
Kako pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom?
{"id":610,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"S VEROM U NEPOVERENJE","sadrzaj":"<p>Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"","tezina":343,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":9,"seo_tagovi":"S VEROM U NEPOVERENJE","seo_opis":"<p>Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-01-13T07:08:40.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"1","isbn":"978\u201386\u20137102\u2013453\u20132","pismo":"","format":"","povez":"","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-01-16 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-01-10 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-01-10T15:56:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-01-10 16:56:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-01-16 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-01-10 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-01-10T15:56:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-01-10 16:56:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Pisana kao „muzi\u010dki komad u stilu d\u017eeza”, knjiga bugarskog istra\u017eiva\u010da svetskog ugleda Ivana Krasteva analizira savremenu demokratiju, posmatraju\u0107i je ne kao ideal ili skup institucija nego kao kolektivnu svest. Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<br \/><br \/>Gla­sa­\u010di ne ve­ru­ju da je nji­hov glas uisti­nu bi­tan za upra­vlja­nje nji­ho­vom ze­mljom, \u010dak i ka­da su sa­gla­sni s tim da su iz­bo­ri slo­bod­ni i po­šte­ni. Lju­di na­la­ze sve ma­nje i ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, oni na­la­ze sve vi­še i vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<br \/>Ivan Kra­stev<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Kosovac","priredio":"","search_text":"S VEROM U NEPOVERENJE Pisana kao muzicki komad u stilu dzeza knjiga bugarskog istrazivaca svetskog ugleda Ivana Krasteva analizira savremenu demokratiju posmatrajuci je ne kao ideal ili skup institucija nego kao kolektivnu svest Krastev nastoji da nam objasni zbog cega su gradjani izgubili poverenje u demokratiju prateci njen razvoj kroz uticaj globalnih drustvenih politickih ekonomskih tehnoloskih i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija Gla sa ci ne ve ru ju da je nji hov glas uisti nu bi tan za upra vlja nje nji ho vom ze mljom cak i ka da su sa gla sni s tim da su iz bo ri slo bod ni i po ste ni Lju di na la ze sve ma nje i ma nje raz lo ga da gla sa ju Ili dru ga ci je re ce no oni na la ze sve vi se i vi se raz lo ga da gla sa ju pra znim gla sac kim li sti ci ma Ivan Kra stev Krastev nastoji da nam objasni zbog cega su gradjani izgubili poverenje u demokratiju prateci njen razvoj kroz uticaj globalnih drustvenih politickih ekonomskih tehnoloskih i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija Ivan Krastev","datum_objave":"2013-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":601,"ime":"Ivan Krastev","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Predsednik Centra za liberalne strategije u Sofiji (Bugarska) i stalni \u010dlan Instituta za humanisti\u010dke nauke u Be\u010du. Jedan je od osniva\u010da i \u010dlan odbora Evropskog saveta za spoljne odnose. Tokom poslednjih 20 godina bio je gostuju\u0107i saradnik <em>Sent Entoni <\/em>koled\u017ea u Oksfordu, Berlinskog nau\u010dnog kolegija i <em>Centra Vudro Vilson<\/em> u Vašingtonu. 2008. godine \u010dasopis <em>Foreign Policy<\/em> svrstao ga je me\u0111u 100 najuticajnijih intelektualaca u svetu.<\/p>","pivot":{"proizvod_id":610,"autor_id":601}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2024-11-08T10:30:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-08 11:30:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2024-11-12T11:04:01.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-12 12:04:01","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2024-11-12T11:04:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-12 12:04:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":17}},{"id":77,"naziv":"\u0160TA SVETLI U MRAKU?","opis":"","datum_od":"2024-12-20 14:05:00","datum_do":"2025-01-16 03:10:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2024-12-20T13:21:57.000000Z","updated_at":"2024-12-31T13:11:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Od <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">23.<\/span><\/strong><\/span> decembra ove godine, pa sve do <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">15.<\/span><\/strong><\/span> januara 2025. sva naša izdanja mo\u017eete nabaviti po veoma povoljnim uslovima. U okviru novogodišnje akcije <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong>Šta svetli u mraku?<\/strong><\/span> za vas smo pripremili:<\/p>\r\n<p><strong>Popust od <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">30%<\/span> do <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">50%<\/span><br><\/strong><strong>Koli\u010dinski popust od <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">10% <\/span>za kupovinu <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">3<\/span> i više primeraka;<br><\/strong><strong>Besplatnu poštarinu za porud\u017ebine preko 5.000 RSD.<\/strong><\/p>\r\n<p>Knjige mo\u017eete poru\u010diti na našem sajtu, telefonom na (011) 3035696 ili mo\u017eete do\u0107i u naš prodajni prostor u Gospodar Jovanovoj 63 (ulaz iz Kneginje Ljubice) radnim danima od 9h do 17h. <\/p>\r\n<p>Informacije o radnom vremenu i rasporedu isporuka tokom praznika blagovremeno \u0107e biti istaknute na našem sajtu i društvenim mre\u017eama.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2024-12-20 14:22:02","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-12-31 14:11:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":77}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-01-10 10:00:00","datum_do":"2025-01-16 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-10T15:56:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-10 16:56:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":152,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":610,"uuid":"4e41b5db-4a7a-4680-bc7f-5fac35dbb914","collection_name":"slike","name":"11279","file_name":"11279.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":109865,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":137,"created_at":"2022-07-04T09:08:49.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:36.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/152\/11279.jpg","preview_url":""}]}
Pozorišni profesionalac i univerzitetski profesor, Dragan Klaić, posmatrao je uzlet komercijalnog pozorišta i njegov rastući profesionalizam sa sve većom zabrinutošću zbog posledica po nekomercijalnu scenu. Imajući u vidu rivalitet, blizinu, pa čak i umrežavanje ova dva sveta - jednog koji juri za profitom i drugog koji se održava državnim subvencijama – autor se u ovoj knjizi zalaže za njihovo jasno razgraničenje. Pitanje koje postavlja jeste kako ove pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom, u situaciji oslabljene podrške državnih organa. Globalizacija, migracije, evropske integracije i digitalna revolucija menjaju način života ljudi u gradovima i na selima i vrše pritisak na državno pozorište da se prilagodi i modifikuje svoju ulogu ili da rizikuje da bude marginalizovano i postane irelevantno.
Dragan Klaić
(1950-2011) istoričar pozorišta i kulturni analitičar. Bio je stalni saradnik udruženja Felix Meritis u Amsterdamu i predavao kulturnu politiku i umetnost na univerzitetu u Lajdenu. Njegova područja angažmana su savremene pozorišne umetnosti, evropske kulturne politike, strategije kulturnog razvoja i međunarodne kulturne saradnje i interkulturalnost.
Studije dramaturgije završio je u Beogradu, a doktorirao istoriju pozorišta i kritiku drame na Jejl univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je kao pozorišni kritičar i dramaturg, bio profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Univerzitetu u Amsterdamu, a gostujući profesor u Americi, Budimpešti i Bolonji, direktor Holandskog Pozorišnog Instituuta od 1992. do 2001. godine, suosnivač evropskog pozorišnog časopisa Evromaske.
Bio je predsednik Evropske mreže centara za izvođačke umetnosti i Evropskog foruma za umetnost i kulturne baštine. Bio je moderator Evropske kulturne fondacije (2002-2004) i autor konačnog izvještaja Evropa kao kulturni projekat (Amsterdam: ECF 2005). Njegove knjige i radovi objavljeni su u bivšoj Jugoslaviji pre 1991, ali i u Velikoj Britaniji, Americi, Holandiji i Norveškoj. Bio je angažovan i kao urednik časopisa Pozorište (SAD) i član nekoliko savetodavnih odbora u Budimpešti, Briselu, Stokholmu i Hagu.
Predgovor
PRVI DEO / NEJASNA ULOGA 1. Državno i komercijalno pozorište: razli?iti a isprepletani Model ansambla. Državne subvencije obezbe?uju kulturni ugled. Kriza – stalno stanje ili diskurzivna slika? Procvat komercijalnog pozorišta. Specifi?ne zasluge državnog pozorišta. 2. Državno pozorište: izazovi i odgovori Rastu?i troškovi, ograni?ena nadoknada. Pove?avanje sopstvenog prihoda. Razonoda manjine. Izmenjena demografska slika gradova. Neadekvatne strategije preživljavanja. 3. Produkcioni modeli: repertoarska pozorišta, trupe i produkcijske ku?e Repertoarsko pozorište: ograni?enja i prilago?avanja. Repertoarska pozorišta traju duže od komunizma. Trupe: priroda promene. Dinamika promene. 4. Specifi?nosti ponude državnog pozorišta U potrazi sa smislom klasi?ne drame. Stimulisanje nove drame. Postdramsko pozorište. Opera i muzi?ko pozorište: suo?avanje sa elitizmom. Raznovrsnost plesa. Pozorište za decu i mlade. Drugi oblici pozorišta.
DRUGI DEO / ISTICANJE SOPSTVENIH OSOBENOSTI 5. Repertoarske strategije Dezorijentišu?e obilje. Kako do prepoznatljivih imena. Sastavljanje repertoara u velikim celinama. 6. Ose?aj za mesto Propale reforme, neka dostignu?a. Pitanje konteksta. Obeležja mesta. Veliko ili malo? Novoizgra?eno ili reciklirano? Beg od pozorišne zgrade. 7. Kako na?i i stvoriti publiku Publika: ograni?ena, neuhvatljiva i nestabilna. Privrženost edukaciji. Strategije otvaranja. Komunikacija: kako napraviti sopstvene medije 8. Pozorište u globalizovanom svetu Promena uloge festivala. Me?unarodna saradnja u izvo?a?kim umetnostima. Novonastali evropski kulturni prostor. Transevropski pogledi. Protivotrov za samozadovoljstvo. 9. Liderstvo, upravljanje i kulturna politika Liderstvo: maštanja o Supermenu kulture. O upravljanju: odbori kao ?uvari autonomije. Minima moralia za sistem državnog pozorišta. Finansiranje: donosioci odluka i njhovi kriterijumi. Državno pozorište i dotirana kultura.
Umesto epiloga: izgledi državnog pozorišta u Evropi Izvori Zahvlanost O autoru
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Pozorišni profesionalac i univerzitetski profesor, Dragan Klaić, posmatrao je uzlet komercijalnog pozorišta i njegov rastući profesionalizam sa sve većom zabrinutošću zbog posledica po nekomercijalnu scenu. Imajući u vidu rivalitet, blizinu, pa čak i umrežavanje ova dva sveta - jednog koji juri za profitom i drugog koji se održava državnim subvencijama – autor se u ovoj knjizi zalaže za njihovo jasno razgraničenje. Pitanje koje postavlja jeste kako ove pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom, u situaciji oslabljene podrške državnih organa. Globalizacija, migracije, evropske integracije i digitalna revolucija menjaju način života ljudi u gradovima i na selima i vrše pritisak na državno pozorište da se prilagodi i modifikuje svoju ulogu ili da rizikuje da bude marginalizovano i postane irelevantno.
Dragan Klaić
(1950-2011) istoričar pozorišta i kulturni analitičar. Bio je stalni saradnik udruženja Felix Meritis u Amsterdamu i predavao kulturnu politiku i umetnost na univerzitetu u Lajdenu. Njegova područja angažmana su savremene pozorišne umetnosti, evropske kulturne politike, strategije kulturnog razvoja i međunarodne kulturne saradnje i interkulturalnost.
Studije dramaturgije završio je u Beogradu, a doktorirao istoriju pozorišta i kritiku drame na Jejl univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je kao pozorišni kritičar i dramaturg, bio profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Univerzitetu u Amsterdamu, a gostujući profesor u Americi, Budimpešti i Bolonji, direktor Holandskog Pozorišnog Instituuta od 1992. do 2001. godine, suosnivač evropskog pozorišnog časopisa Evromaske.
Bio je predsednik Evropske mreže centara za izvođačke umetnosti i Evropskog foruma za umetnost i kulturne baštine. Bio je moderator Evropske kulturne fondacije (2002-2004) i autor konačnog izvještaja Evropa kao kulturni projekat (Amsterdam: ECF 2005). Njegove knjige i radovi objavljeni su u bivšoj Jugoslaviji pre 1991, ali i u Velikoj Britaniji, Americi, Holandiji i Norveškoj. Bio je angažovan i kao urednik časopisa Pozorište (SAD) i član nekoliko savetodavnih odbora u Budimpešti, Briselu, Stokholmu i Hagu.
Predgovor
PRVI DEO / NEJASNA ULOGA1. Državno i komercijalno pozorište: razli?iti a isprepletani
Model ansambla. Državne subvencije obezbe?uju kulturni ugled. Kriza – stalno stanje ili diskurzivna slika? Procvat komercijalnog pozorišta. Specifi?ne zasluge državnog pozorišta.
2. Državno pozorište: izazovi i odgovori
Rastu?i troškovi, ograni?ena nadoknada. Pove?avanje sopstvenog prihoda. Razonoda manjine. Izmenjena demografska slika gradova. Neadekvatne strategije preživljavanja.
3. Produkcioni modeli: repertoarska pozorišta, trupe i produkcijske ku?e
Repertoarsko pozorište: ograni?enja i prilago?avanja. Repertoarska pozorišta traju duže od komunizma. Trupe: priroda promene. Dinamika promene.
4. Specifi?nosti ponude državnog pozorišta
U potrazi sa smislom klasi?ne drame. Stimulisanje nove drame. Postdramsko pozorište. Opera i muzi?ko pozorište: suo?avanje sa elitizmom. Raznovrsnost plesa. Pozorište za decu i mlade. Drugi oblici pozorišta.
DRUGI DEO / ISTICANJE SOPSTVENIH OSOBENOSTI
5. Repertoarske strategije
Dezorijentišu?e obilje. Kako do prepoznatljivih imena. Sastavljanje repertoara u velikim celinama.
6. Ose?aj za mesto
Propale reforme, neka dostignu?a. Pitanje konteksta. Obeležja mesta. Veliko ili malo? Novoizgra?eno ili reciklirano? Beg od pozorišne zgrade.
7. Kako na?i i stvoriti publiku
Publika: ograni?ena, neuhvatljiva i nestabilna. Privrženost edukaciji. Strategije otvaranja. Komunikacija: kako napraviti sopstvene medije
8. Pozorište u globalizovanom svetu
Promena uloge festivala. Me?unarodna saradnja u izvo?a?kim umetnostima. Novonastali evropski kulturni prostor. Transevropski pogledi. Protivotrov za samozadovoljstvo.
9. Liderstvo, upravljanje i kulturna politika
Liderstvo: maštanja o Supermenu kulture. O upravljanju: odbori kao ?uvari autonomije. Minima moralia za sistem državnog pozorišta. Finansiranje: donosioci odluka i njhovi kriterijumi. Državno pozorište i dotirana kultura.
Umesto epiloga: izgledi državnog pozorišta u Evropi
Izvori
Zahvlanost
O autoru
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 172
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi povez sa omotnicom
Format : 24 x 16
Težina : 464 g
ISBN : 978-86-7102-546-1
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.