Putevi srpske diplomatije — Ogledi o spoljnoj politici Srbije u XIX i XX veku
×
Putevi srpske diplomatije — Ogledi o spoljnoj politici Srbije u XIX i XX veku
Mihailo Vojvodić
Autor smešta istoriju Srbije u šire evropske okvire u odlučujućem vremenu od 1876. do 1914. godine, kada je sudbina mlade balkanske države bila određena interesima velikih evropskih sila.
{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
U knjizi Putevi srpske diplomatije Mihailo Vojvodić smešta istoriju Srbije u odlučujućem vremenu od 1876. do 1914. godine u šire, evropske okvire. Sudbina mlade balkanske države i tada je bila određena interesima velikih evropskih sila. Veliki izazovi tražili su promišljena i brza rešenja, a srpski kraljevi i ministri smelo su se upuštali u složene igre evropske diplomatije. Ulozi u igri bili su ugled države, unutrašnji mir i lični prestiž.
Svi radovi u ovoj knjizi nastali su na osnovu ozbiljnih arhivskih istraživanja, a zaključci u njima izvedeni su na osnovu proverenih činjenica.
Mihailo Vojvodić
Istoričar, redovni profesor Filozofskog fakulteta u penziji i redovni član odeljenja istorijskih nauka SANU. Diplomirao je na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 1960, magistrirao 1964. i doktorirao 1966. godine na istoj grupi. Prošao je kroz sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. Bio je upravnik Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta (1988-1990) i dekan fakulteta (1998-2000). Izabran je za dopisnog člana SANU 2009, a za redovnog člana 2015. godine. Član je Predsedništva SANU. Bavio se istraživanjima u domaćim i evropskim naučnim centrima i učestvovao na mnogim skupovima u zemlji i inostranstvu. Napisao je veliki broj naučnih studija, rasprava i ogleda, i objavljivao u američkim, francuskim, poljskim i ruskim publikacijama. Najviše je proučavao opštu istoriju novog veka, a u tom okviru istoriju jugoistočne Evrope, razvitak Istočnog pitanja, međunarodne odnose Srbije i politiku velikih sila na Balkanu. Najveći broj njegovih radova odnosi se na spoljnu politiku Srbije u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Objavio je više zbirki diplomatske građe, među kojima su najznačajnija tri toma dokumenata koji se odnose na 1912, a u sklopu su velike zbirke Dokumenti o spoljnoj politici Srbije 1903—1914. Objavio je i studije Putevi srpske diplomatije (Clio,1999) i Stojan Novaković i Vladimor Karić (Clio,2003).
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
U knjizi Putevi srpske diplomatije Mihailo Vojvodić smešta istoriju Srbije u odlučujućem vremenu od 1876. do 1914. godine u šire, evropske okvire. Sudbina mlade balkanske države i tada je bila određena interesima velikih evropskih sila. Veliki izazovi tražili su promišljena i brza rešenja, a srpski kraljevi i ministri smelo su se upuštali u složene igre evropske diplomatije. Ulozi u igri bili su ugled države, unutrašnji mir i lični prestiž.
Svi radovi u ovoj knjizi nastali su na osnovu ozbiljnih arhivskih istraživanja, a zaključci u njima izvedeni su na osnovu proverenih činjenica.
Mihailo Vojvodić
Istoričar, redovni profesor Filozofskog fakulteta u penziji i redovni član odeljenja istorijskih nauka SANU. Diplomirao je na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 1960, magistrirao 1964. i doktorirao 1966. godine na istoj grupi. Prošao je kroz sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. Bio je upravnik Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta (1988-1990) i dekan fakulteta (1998-2000). Izabran je za dopisnog člana SANU 2009, a za redovnog člana 2015. godine. Član je Predsedništva SANU.
Bavio se istraživanjima u domaćim i evropskim naučnim centrima i učestvovao na mnogim skupovima u zemlji i inostranstvu. Napisao je veliki broj naučnih studija, rasprava i ogleda, i objavljivao u američkim, francuskim, poljskim i ruskim publikacijama. Najviše je proučavao opštu istoriju novog veka, a u tom okviru istoriju jugoistočne Evrope, razvitak Istočnog pitanja, međunarodne odnose Srbije i politiku velikih sila na Balkanu. Najveći broj njegovih radova odnosi se na spoljnu politiku Srbije u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Objavio je više zbirki diplomatske građe, među kojima su najznačajnija tri toma dokumenata koji se odnose na 1912, a u sklopu su velike zbirke Dokumenti o spoljnoj politici Srbije 1903—1914. Objavio je i studije Putevi srpske diplomatije (Clio,1999) i Stojan Novaković i Vladimor Karić (Clio,2003).
Godina izdanja : 1999.
Broj strana : 243
Pismo : ćirilica
Povez : Tvrdi povez
Format : 14,5 x 21
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.